Lovni ured Samobor
Povijest lovstva u Samoboru
Lov u Samoboru ima dugu tradiciju, što je vidljivo i iz pismenih zapisa iz 17. i 18. stoljeća. Tako se iz jedne parnice koja se duže od sto godina vodila između građana Samobora i vlastelinstva Samobor (završila je 1769.) može pročitati da je lov riba i rakova na teritoriju općine Samobor pripadalo općini i vlasteli. “Ptičji lov” dosuđen je građanima. Na ovu točku presude vlastelinstvo je uložilo žalbu na Kraljevski sud u Pešti i ptičji lov dosuđen je vlasteli. Odredbama Sabora iz 1848. godine donesen je zakon o ukinuću feudalnih odnosa, te tako novi vlasnici velikih šumskih površina i pašnjaka, a tako i lovišta, postaju kotari, državna šumska gospodarstva, seoske općine. U kotaru Samobor 1908. godine održana je dražba za zakup lovišta na kojoj je samoborski veletrgovac Ivan Levičar u ime samoborskog lovačkog kluba zakupio lovište na 15 godina (1908. – 1923).
Danas na području Lovnog ureda Samobor djeluje pet lovačkih udruga i to: “Jastreb” Sv. Nedelja, “Šljuka” Sv. Martin pod Okićem, “Srna” Samobor, “Vepar žumberački” Budinjak i državno lovište “Žumberačka gora” Samobor. U članstvu Lovnog ureda Samobor je i vlastito lovište “Agro-Grom” Samobor koje ima svoje lovne površine kod Đakova, a vlasnik lovišta Pavao Grom živi u Samoboru.
