INTERVJU Marinko Šebečić, predsjednik Lovačkog saveza Zagrebačke županije: Imamo 3300 lovaca, a stanje lovstva u našoj županiji na zavidnoj je razini

Marinko Šebečić, predsjednik je Lovačkog saveza Zagrebačke županije u trećem mandatu. Ujedno je i dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza. Za Goricu.info govori o stanju o županijskom savezu, lovištima, suradnji sa Zagrebačkom županijom…

Predstavite nam Lovački savez Zagrebačke županije, koliko ima članova, lovaca i lovačkih društava, s koliko lovišta upravlja?

Lovački savez Zagrebačke županije (LSZŽ) treći je županijski savez po broju članova (iza Splitsko-dalmatinske i Istarske županije) a broj članova kreće se oko 3300. Svi su oni članovi Lovačkih društava/udruga i preko LSZŽ učlanjeni su u Hrvatski lovački savez. Dok nije bila mogućnost pojedinačnog učlanjenja u HLS direktno (mimo LD), broj članova u LSZŽ premašivao je i 4000.

LSZŽ ima 72 redovne članice (LD) koje su ujedno i lovozakupnici lovišta na području Zagrebačke županije, i 9 pridruženih (koje trenutno nemaju u zakupu lovište) međusobno povezanih preko osam Lovnih ureda – osam županijskih gradova (prilikom osnivanja LSZŽ Sv. Nedelja još nije imala status grada). Prvobitne funkcije Lovnih ureda novim su Statutom ispuštene, tako da su oni danas samo izborna baza za kandidiranje članova u tijela Skupštine LSZŽ.

Na području Zagrebačke županije ustanovljeno je 69 zajedničkih (županijskih) lovišta, 12 državnih i 2 uzgajališta divljači (Vukšinac i Pisarovinski ribnjaci). Druga smo županija po broju lovišta, odmah iza Osječko-baranjske.

Predsjednik ste Lovačkog saveza Zagrebačke županije u trećem mandatu. Kakvo je stanje u lovištima na našem području?

Bez lažne skromnosti mogu reći da je stanje u lovstvu u našoj županiji na zavidnoj razini i uzor smo mnogim županijama po gospodarenju lovištima, broju i vrstama divljači, suradnji s mjerodavnim službama u Županiji i šire… Tu naročito moram istaknuti odličnu suradnju sa Upravnim odjelom za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo na čelu sa pročelnikom mr.sc. Josipom Kraljičkovićem bez čijeg angažmana lovstvo u našoj županiji ne bi bilo to što je.

U svim našim projektima, uz Županiju, gdje imamo maksimalnu potporu i razumijevanje župana mr.sc. Stjepana Kožića, usko surađujemo sa Hrvatskim lovačkim savezom kao našom matičnom kućom, Ministarstvom poljoprivrede – Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije, Državnim inspektoratom – lovnom inspekcijom, kao i ostalim institucijama koje su od interesa u obavljanju naše djelatnosti.

Ponosan sam da je dobar dio toga postignut i ostvaren u mojem mandatu. No svega toga ne bi bilo da moji prethodnici nisu postavili dobre temelje na kojima ja, uz izuzetno kvalitetne i aktivne dopredsjednike, predsjedništvo, tajnika i izvršni odbor obavljam samo nadogradnju. Članstvo je to očito prepoznalo i ukazalo mi povjerenje u protekla tri mandata (iduća godina je izborna) a kruna svega je što sam ove godine izabran i za jednog od dopredsjednika HLS-a.

Divljač dolazi u urbane sredine u potrazi za hranom

U posljednje vrijeme mediji dosta pišu o problemu s vranama i divljim svinjama u Zagrebu. Građani se žale da divlje životinje dolaze u gradska središta. Kakvo je stanje u urbanim područjima županije, imaju li i naši građani problema s divljim životinjama?

Brojno stanje divljači je u kontinuiranom porastu, sukladno propisima lovnogospodarske osnove. Naša lovišta se prostiru od Posavine na jugoistoku do Sv. Gere (Žumberak, 1178 m n/v) na zapadu. Ona su stanište za 90 % svih vrsta divljači navedenih u Zakonu o lovstvu, od sitne prepelice pućpure do velikog smeđeg medvjeda. Logično je da divljač traži nova staništa, ide u potragu za hranom, pa makar i u urbane sredine. Prvenstveno tu mislim na divlje svinje. Zbog zakonskih propisa angažman lovaca u uklanjanju divljači iz naselja je dosta otežan, ako ne i onemogućen.

Koliko je gradova i općina s područja županije izradilo programe zaštite divljači izvan lovišta? Pomaže li im LS Zagrebačke županije u tome?

Jedinice lokalne samouprave već su odavno trebale izraditi Programe zaštite divljači (one koje to nisu, već su u prekršaju) koji detaljno opisuju/propisuju postupak sa divljači na površinama na kojima se ne provodi lov. Koliko je trenutno Programa odobreno, ne znam. Tu evidenciju vodi Ministarstvo poljoprivrede. No, LSZŽ je uvijek na raspolaganju svima koji zatraže bilo kakvu pomoć iz našeg opisa poslova.

Županija ulaže znatna sredstva u razvoj lovstva 

Kako ocjenjujete suradnju sa Zagrebačkom županijom? Koliko vam pomažu u provođenju vaših aktivnosti?

Uz već prije rečeno, ponovit ću još jednom…suradnja sa Županijom na zavidnoj je razini na čemu se još jednom zahvaljujem županu Kožiću i pročelniku resornog odjela Kraljičkoviću. Županija i LSZŽ već duži niz godina provodi zajednički projekt pod nazivom „Dani lovstva Zagrebačke županije“. On se sastoji od nekoliko „lovačkih“ manifestacija kroz godinu vezanih na lovno streljaštvo, lovnu kinologiju i lovački bal. Prva dva događaja natjecateljskog su karaktera na kojima se odabiru prvaci u pojedinim disciplinama koji kasnije predstavljaju LSZŽ na državnim natjecanjima u organizaciji HLS-a. Lovački bal je kruna svega, zamišljen kao veliko druženje lovaca i njihovih pratnji, uz dobru glazbu i lovačku gastronomiju, svake godine u domaćinstvu drugog Lovnog ureda. Nažalost, zbog poznate Covid situacije bal je posljednjih godina izostao.

Uz to, Županija svake godine putem Javnog poziva i natječaja ulaže znatna sredstva u razvoj lovstva temeljem dobro razrađenih kriterija. Svake godine zajednički dogovaramo prioritete i predlažemo kriterije i smjernice. Sredstva koja Županija osigurava za razvoj lovstva su značajna, ove godine iznos se kreće oko 1.400 000,00 kn. Mislim da je mali broj županija u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti takvim iznosom.

Kakvo je stanje s lovstvom na području Velike Gorice, koliko su gorički lovci aktivni, koliko djeluje lovačkih udruga?

Velika Gorica je jedan od većih lovnih ureda i po broju članova je odmah iza Jastrebarskog. Na području lovnog ureda Velike Gorice djeluje 14 LD i jedna tvrtka i svi su lovoovlaštenici. Uz njih su registrirane još 3 LD koja, za sada, nemaju lovište u zakupu. Članstvo je dosta aktivno u lovnom streljaštvu, a posebno je vrijedno spomenuti lovnu kinologiju u kojoj su pojedini članovi postigli zapažene rezultate na županijskoj, državnoj i svjetskoj razini (N. Bačurin, Z. Postić, I. Gligora, V. Mirenić).

Kad se spomenu lovci, odmah svi pomisle samo na ubijanje divljih životinja. Lovci rade puno više od toga. Uređujete lovačke domove i drugu infrastrukturu u lovištima, brinete o streljanama, promovirate lovstvo… Koje sve aktivnosti provodite ove godine?

Svake godine provode se uobičajene radnje u lovištu koje su propisane lovnogospodarskom osnovom kao što su radovi na izgradnji i održavanju lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, provođenje mjera na sprječavanju nastanka šteta od divljači na poljoprivrednim kulturama, zasnivanje površina za prehranu divljači (remiza, jednogodišnji i višegodišnjih) izlaganje hrane u zimskom periodu za prihranu divljači, provođenje biosigurnosnih mjera (vezano uz afričku svinjsku kugu i influencu ptica), uređenje lovačkih domova i okoliša, sanacija i sprječavanje nastanka divljih deponija u lovištu, organizacija natjecanja u lovnom streljaštvu i lovnoj kinologiji, organizacija edukativnih predavanja u lovištu (naročito za školarce),…

Lovci su jako dobro upoznati s biosigurnosnim mjerama

Posljednjih godina afrička svinjska kuga pojavila se u nekoliko europskih zemalja, ima je i kod naših susjeda u Mađarskoj, Italiji i Srbiji. Na lovcima je velika odgovornost jer se moraju pridržavati biosigurnosnih mjera tijekom lova koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede. Koliko su naši lovci upoznati s tim mjerama?

Ministarstvo poljoprivrede propisalo je vrlo jasne biosigurnosne mjere sa kojima su svi lovoovlaštenici jako dobro upoznati i kojih se strogo pridržavaju jer njihovo provođenje nadzire Državni inspektorat – lovna i veterinarska inspekcija. Jesu li lovci tu malo zakinuti, jer svi ostali korisnici površina na kojima je ustanovljeno lovište ne moraju provoditi nikakve mjere (šumari, planinari, berači šumskih plodova, rekreativci,…), o tom bi se dalo razgovarati.

No, kako kod nas još uvijek nema ASK, mjere očito daju rezultat.

Početkom lipnja istekao je ugovor s Eurohercom za jedinstvenu policu osiguranja i sada su opet lovačke udruge u problemima jer će morati same plaćati odštete vozačima koji automobilom nalete na divljač. Imate li podatke o zahtjevima za odštete koje su postavili vozači prema lovačkim udrugama s područja naše županije?

Euroherc je odustao, no LD nisu u problemima jer „osiguranje“ ide dalje na način da je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo sredstva a HLS odrađuje operativni dio posla (zaprimanje i obrada zahtjeva, procjena štete na vozilu, isplata). U lipnju je u našoj županiji bilo prijavljeno 17 naleta vozila na divljač. Ovaj modus „osiguranja“ ide do daljnjega, tj. dok se ne iznađe neki bolji i trajniji model.

Lovci se znaju družiti i izvan lovišta i dobro zabavljati. Poznati su lovački balovi koju se obično održavaju u sklopu Dana lovstva. Pandemija je utjecala i na te aktivnosti, što planirate za ovu godinu?

Obzirom na epizootiološku situaciju i trend kretanja zaraze, ni ove godine nismo planirali lovački bal. Nadam se da će i ta situacija uskoro biti iza nas. Tada ćemo nadoknaditi sve propuštene lovačke balove, gdje ćete i Vi biti pozvani i, uvjeren sam, prisutni.

*** Tekst je dio projekta Naša županija ***

Izvor: gorica.info