Pridruženi članovi
Ovdje se nalaze lovačka društva/udruge na području Zagrebačke Županije bez lovišta.
Ovdje se nalaze lovačka društva/udruge na području Zagrebačke Županije bez lovišta.
Lov u Samoboru ima dugu tradiciju, što je vidljivo i iz pismenih zapisa iz 17. i 18. stoljeća. Tako se iz jedne parnice koja se duže od sto godina vodila između građana Samobora i vlastelinstva Samobor (završila je 1769.) može pročitati da je lov riba i rakova na teritoriju općine Samobor pripadalo općini i vlasteli. “Ptičji lov” dosuđen je građanima. Na ovu točku presude vlastelinstvo je uložilo žalbu na Kraljevski sud u Pešti i ptičji lov dosuđen je vlasteli. Odredbama Sabora iz 1848. godine donesen je zakon o ukinuću feudalnih odnosa, te tako novi vlasnici velikih šumskih površina i pašnjaka, a tako i lovišta, postaju kotari, državna šumska gospodarstva, seoske općine. U kotaru Samobor 1908. godine održana je dražba za zakup lovišta na kojoj je samoborski veletrgovac Ivan Levičar u ime samoborskog lovačkog kluba zakupio lovište na 15 godina (1908. – 1923).
Danas na području Lovnog ureda Samobor djeluje pet lovačkih udruga i to: “Jastreb” Sv. Nedelja, “Šljuka” Sv. Martin pod Okićem, “Srna” Samobor, “Vepar žumberački” Budinjak i državno lovište “Žumberačka gora” Samobor. U članstvu Lovnog ureda Samobor je i vlastito lovište “Agro-Grom” Samobor koje ima svoje lovne površine kod Đakova, a vlasnik lovišta Pavao Grom živi u Samoboru.
Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 vlastitih – državnih lovišta, dva državna uzgajališta pataka sa znatnim fondom divljači, te oko 3500 lovaca. U tri zaštićena objekta prirode u županiji zabranjen je lov. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha (unutar njih vanlovne površine čine 63.465 ha).
Ovlaštenici prava lova u lovištima najvećim su dijelom lovačke udruge. Na području Zagrebačke županije izgrađena su 53 lovačka doma pretežno u vlasništvu lovačkih udruga. Lovačke su udruge također vlasnici oko 30 streljana za gađanje glinenih golubova – trap, od kojih su četiri olimpijske kategorije (streljana u Bukevju, Dubravici, Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu). Glavne vrste divljači su srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka skvržulja i divlja patka. Dobra kob !
Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 vlastitih – državnih lovišta, dva državna uzgajališta pataka sa znatnim fondom divljači, te oko 3500 lovaca. U tri zaštićena objekta prirode u županiji zabranjen je lov. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha (unutar njih vanlovne površine čine 63.465 ha).
Ovlaštenici prava lova u lovištima najvećim su dijelom lovačke udruge. Na području Zagrebačke županije izgrađena su 53 lovačka doma pretežno u vlasništvu lovačkih udruga. Lovačke su udruge također vlasnici oko 30 streljana za gađanje glinenih golubova – trap, od kojih su četiri olimpijske kategorije (streljana u Bukevju, Dubravici, Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu). Glavne vrste divljači su srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka skvržulja i divlja patka. Dobra kob !
Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 vlastitih – državnih lovišta, dva državna uzgajališta pataka sa znatnim fondom divljači, te oko 3500 lovaca. U tri zaštićena objekta prirode u županiji zabranjen je lov. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha (unutar njih vanlovne površine čine 63.465 ha).
Ovlaštenici prava lova u lovištima najvećim su dijelom lovačke udruge. Na području Zagrebačke županije izgrađena su 53 lovačka doma pretežno u vlasništvu lovačkih udruga. Lovačke su udruge također vlasnici oko 30 streljana za gađanje glinenih golubova – trap, od kojih su četiri olimpijske kategorije (streljana u Bukevju, Dubravici, Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu). Glavne vrste divljači su srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka skvržulja i divlja patka. Dobra kob !
Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 vlastitih – državnih lovišta, dva državna uzgajališta pataka sa znatnim fondom divljači, te oko 3500 lovaca. U tri zaštićena objekta prirode u županiji zabranjen je lov. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha (unutar njih vanlovne površine čine 63.465 ha).
Ovlaštenici prava lova u lovištima najvećim su dijelom lovačke udruge. Na području Zagrebačke županije izgrađena su 53 lovačka doma pretežno u vlasništvu lovačkih udruga. Lovačke su udruge također vlasnici oko 30 streljana za gađanje glinenih golubova – trap, od kojih su četiri olimpijske kategorije (streljana u Bukevju, Dubravici, Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu). Glavne vrste divljači su srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka skvržulja i divlja patka. Dobra kob !
Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 vlastitih – državnih lovišta, dva državna uzgajališta pataka sa znatnim fondom divljači, te oko 3500 lovaca. U tri zaštićena objekta prirode u županiji zabranjen je lov. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha (unutar njih vanlovne površine čine 63.465 ha).
Ovlaštenici prava lova u lovištima najvećim su dijelom lovačke udruge. Na području Zagrebačke županije izgrađena su 53 lovačka doma pretežno u vlasništvu lovačkih udruga. Lovačke su udruge također vlasnici oko 30 streljana za gađanje glinenih golubova – trap, od kojih su četiri olimpijske kategorije (streljana u Bukevju, Dubravici, Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu). Glavne vrste divljači su srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka skvržulja i divlja patka. Dobra kob !
Na prostoru Zagrebačke županije nalazi se 69 zajedničkih otvorenih lovišta i 14 vlastitih – državnih lovišta, dva državna uzgajališta pataka sa znatnim fondom divljači, te oko 3500 lovaca. U tri zaštićena objekta prirode u županiji zabranjen je lov. Ukupne lovne površine iznose 266.886 ha (unutar njih vanlovne površine čine 63.465 ha).
Ovlaštenici prava lova u lovištima najvećim su dijelom lovačke udruge. Na području Zagrebačke županije izgrađena su 53 lovačka doma pretežno u vlasništvu lovačkih udruga. Lovačke su udruge također vlasnici oko 30 streljana za gađanje glinenih golubova – trap, od kojih su četiri olimpijske kategorije (streljana u Bukevju, Dubravici, Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu). Glavne vrste divljači su srneća divljač, divlja svinja, zec, fazan, trčka skvržulja i divlja patka. Dobra kob !
U zaprešićkom kraju djeluje osam lovačkih društava objedinjenih u lovni ured Zaprešić : LD “Zaprešić”, LD “Kuna”, LD “Vidra”, LD “Fazan”, LD “Srnjak”, LD “Šljuka” Luka i Bistra, LU “Vepar”. Osim što njeguju uzgoj divljači, brinu i o očuvanju okoliša, te tradicionalno organiziraju natjecanja lovaca u gađanju na glinene golubove uz bogatu ponudu lovačkih specijaliteta.
U potocima Dubravice i dan danas se mogu naći riječni rak i vidra (zaštićene životinjske vrste) koje za svoj životni prostor traže čisti okoliš i svjedoče o očuvanosti prirodnog prostora ove općine. Na području Dubravice nalazi se zaštićeni eko – rezervat šume ČRET, a u šumi Gmajne na Lugarskom bregu jedinstveno je nalazište biljke mesožderke – ROSIKA, koja je zbog svoje jedinstvenosti uzeta i kao zaštitni znak općine, i nalazi se u njenom grbu i zastavi. Biljku je pronašao poznati hrvatski botaničar pokojni prof. dr. Ivica Horvat.
I ljubitelji prirode i rekreativci doći će na svoje u zaprešićkom kraju. Južno od središta Zaprešića, prema Savi, nalazi se jezero Zajarki, nastalo iskapanjem šljunka. Još dalje prema Savi posebni je ornitološki rezervat Zaprešić – Sava. Obrastao je šumom, gustom niskom vegetacijom, koju presijecaju močvarne livade. Posebno je značajan za gniježđenje i seobu ptica. Obližnje rijeke Krapina i Sava s rukavcima, baš kao i spomenuto jezero Zajarki, na kojem postoji ekonomski ribnjak, pravi su raj za sportske ribolovce. www.saran-zapresic.hr